Puna pelena noću: premotati ili ne?

To što se beba pokaka u snu ne znači da nešto nije u redu. To je zapravo logična posljedica načina na koji funkcionira mladi probavni sustav. Tu se poklope tri stvari:

• Hranjenje pokreće crijeva. Čim se želudac napuni, cijeli probavni sustav postaje aktivan i gura dalje ono što je već u crijevima. Stručnjaci to zovu gastrokolični refleks. Kod malih beba to se posebno dobro vidi: mnoge imaju stolicu tijekom hranjenja ili ubrzo nakon njega – bilo u tri popodne ili u tri ujutro.

• Noć je vrijeme za obroke. Dojene bebe u prvim tjednima najčešće jedu osam do dvanaest puta u 24 sata, a bebe na bočici oko šest do deset puta. Dobar dio tih obroka pada noću, a svaki može potaknuti taj refleks.

• Unutarnji sat još ne radi kako treba. Izražen ritam dana i noći bebe razvijaju tek oko drugog do trećeg mjeseca. Do tada tijelo tvoje bebe jednostavno još ne zna da bi noću zapravo trebao biti mir – pa tako ni crijeva.

Važno je i što stiže iz dojke ili bočice. Stolica dojene bebe mekana je do tekuća, ponekad gotovo vodenasta, senfasto žuta i često s malim zrncima – a u prvim tjednima dolazi posebno često. Bebe koje dobivaju adaptirano mlijeko imaju čvršću, više žuto-smeđu stolicu i rjeđe punu pelenu. Kombinirano hranjene bebe negdje su između. Zato se može dogoditi da dojena beba noću ima punu pelenu gotovo nakon svakog obroka, dok beba na bočici cijelu noć samo mokri. Oboje je normalno.

Usput, ne znači svako stenjanje iz krevetića da upravo dolazi stolica. Neke se bebe napinju minutama prije nego što se nešto dogodi, a kod drugih sve završi s nekoliko vjetrova. Što stoji iza toga, pročitat ćeš niže.

Prvo dobra vijest: faza u kojoj gotovo svaki noćni obrok završi punom pelenom prođe. Koliko brzo, jako ovisi o prehrani – i o tvojoj bebi.

• Prvih šest tjedana: vrijeme s najviše punih pelena. Dojene bebe najčešće imaju tri ili više stolica na dan, neke deset i više, često nakon gotovo svakog obroka. Bebe na bočici u to vrijeme imaju oko jednu do četiri stolice na dan, u prosjeku oko dvije. Mokrih pelena od petog dana života treba biti najmanje šest dobro natopljenih na dan; poslije ih može biti manje, ali su punije. U ovoj fazi prije je suprotno znak za pažnju: ako mlada dojena beba ima stolicu samo rijetko, to može značiti da ne dobiva dovoljno mlijeka. Tada se isplati nazvati svog pedijatra ili patronažnu sestru.

• Od otprilike šest tjedana: Kod mnogih dojenih beba stolica postaje znatno rjeđa. Neke još imaju stolicu jednom do dvaput na dan, druge samo svakih nekoliko dana, a pojedine tek jednom tjedno. Sve dok je stolica mekana, beba dobro jede, ima dovoljno mokrih pelena i dobiva na težini, to je normalno. Bebe na bočici najčešće imaju stolicu jednom do dvaput dnevno do jednom svaka dva dana; duže pauze kod njih su rjeđe normalne.

• S dohranom: Uobičajena je preporuka da se dohrana uvede najranije početkom petog, a najkasnije početkom sedmog mjeseca – dakle ne prije nego što beba navrši četiri mjeseca i ne kasnije nego što navrši šest mjeseci. S kašicama ili prvim mekanim komadićima stolica postaje čvršća, tamnija i jače miriše. Tada su tipične otprilike jedna do dvije stolice na dan, ponekad i samo jedna svaka dva dana.

• U drugoj polovici prve godine: Mnoge bebe sada spavaju u duljim komadima, a noćnih obroka je manje. Gdje se noću manje jede, i crijeva se rjeđe pokreću. Noćne pelene sa stolicom tada kod mnogih beba postaju iznimka – iako kod nekih tek kasnije, a ni to nije razlog za brigu.

Ponekad tjednima sve ide mirno, a onda je pelena odjednom opet puna svake noći. Najčešće za to postoji bezazlen razlog:

• Infekcija. Kod želučano-crijevne infekcije stolica postaje rjeđa i češća, a to se ne ravna po satu.

• Nove namirnice. Sa svakim novim sastojkom u kašici probava se mora prilagoditi. Tada se mogu promijeniti boja, čvrstoća i ritam stolice.

• Tvoja beba trenutačno više jede. Postoje faze u kojima bebe nekoliko dana zaredom žele jesti osjetno češće nego inače, često i noću. Više obroka znači više poticaja za crijeva.

• Lijekovi. Antibiotici kao nuspojavu mogu uzrokovati proljev. Nakon terapije antibioticima ponekad se pojavi i pelenski osip zbog gljivica kvasnica.

Nicanje zubića, s druge strane, teško može biti pravo objašnjenje. Istraživanja tada nalaze najviše blago povišenu temperaturu i ponekad nešto mekšu stolicu, ali ne pravu vrućicu ni pravi proljev. Ako tvoja beba u fazi nicanja zubića odjednom ima mnogo češću rijetku stolicu, iza toga je najčešće nešto drugo, primjerice infekcija ili novi sastojak u kašici. Kako razlikovati proljev od normalne, mekane dojenačke stolice, piše niže.

Ako želiš otkriti krije li se iza noći s pelenama neki obrazac, pomaže pogled unatrag. Ako nekoliko noći zaredom u Moonsleepu zabilježiš svaku pelenu – s nekoliko dodira kao mokru, sa stolicom ili miješanu, najbolje tek kad beba opet leži i uz zatamnjen zaslon – ujutro ćeš u pregledu vidjeti što se i kada događalo: dolazi li stolica najčešće tijekom hranjenja, tek nakon nekog vremena ili gotovo više uopće ne. Upravo to ti treba da pronađeš najbolji trenutak za presvlačenje.

Mnoge roditelje noću ne probudi miris, nego zvukovi. Beba se napinje, stenje, pocrveni, privlači noge, možda čak i zaplače – a na kraju izađe sasvim normalna, mekana stolica. Ili ništa osim vjetra.

Stručnjaci za to imaju naziv: dojenačka dishezija. Misli se na bebe mlađe od devet mjeseci koje se prije stolice najmanje deset minuta napinju i plaču, iako je stolica mekana, a inače su zdrave. Objašnjenje je iznenađujuće jednostavno: da bi obavila stolicu, beba istodobno mora stvoriti pritisak u trbuhu i opustiti sfinkter. Tu koordinaciju tek treba naučiti, a za to treba vremena.

To nije potrebno liječiti, s mjesecima prolazi samo od sebe. Stručnjaci ne preporučuju čepiće, laksative ni stimuliranje toplomjera u guzi: to ne pomaže protiv napinjanja i plača, a beba tu koordinaciju ipak treba naučiti sama. Što možeš učiniti: držati bebu, umiriti je i pričekati. A ako nakon toga opet zaspi, barem znaš da vrijedi baciti pogled u pelenu.

Važno je samo razlikovati nekoliko stvari. Tvrda, mrvičasta stolica ili male kuglice neuobičajene su kod malih beba. To više govori u prilog zatvoru i treba se spomenuti u pedijatrijskoj ambulanti. A roktanje pri napinjanju nije isto što i roktanje pri disanju: ako tvoja beba stenje ili ropće pri baš svakom udahu, diše vrlo brzo (u mirovanju, brojeno punu minutu: mlađa od dva mjeseca više od 60 udisaja, nakon toga do prvog rođendana više od 50), pri udahu joj se uvlači koža između ili ispod rebara ili joj usne odnosno koža postanu plavičasto-sive, moguće je da teško diše. Tada odmah nazovi 194 ili 112.

Kratke stanke u disanju kraće od deset sekundi tijekom sna kod novorođenčadi su, nasuprot tome, normalne. I još jedan važan kontrast bezazlenom napinjanju: ako tvoja beba iznenada snažno i u napadajima vrišti te privlači noge, između napada izgleda blijedo i klonulo, a to se ponavlja otprilike svakih 15 do 20 minuta – često uz povraćanje, kasnije i krvavo-sluzavu stolicu – iza toga može stajati invaginacija crijeva. Ona se najčešće javlja od druge polovice prve godine života. I tada odmah na hitni prijam bolnice ili nazovi 194 ili 112.

Kad pogledaš preporuke o noćnom presvlačenju, na prvi pogled djeluju proturječno. Britanska zdravstvena služba NHS savjetuje da bebi noću mijenjaš pelenu samo kad je to potrebno, uz prigušeno svjetlo i tih glas. S druge strane, pedijatrijske stručne udruge naglašavaju da noćna promjena pelene štiti guzu od nadraženosti.

Ta se preporuka oslanja na opservacijsku studiju s oko 1.800 beba iz Kine, SAD-a i Njemačke: u Njemačkoj je noćna pelena u prosjeku ostajala oko 8 i pol sati, u Kini oko šest – a njemačke bebe najčešće su imale nadraženu guzu. No kineski roditelji usto su temeljitije čistili i intenzivnije njegovali kožu, pa duga noć vjerojatno nije jedini razlog. Mehanizam iza toga dobro je poznat: kad se urin i stolica spoje u peleni, nastaje amonijak, koža gubi svoju blago kiselu zaštitu, a probavni enzimi iz stolice još je jače nadražuju. Upravo zato je stolica pravi problem, a sam urin u dobro upijajućoj peleni puno manje.

To se dvoje savršeno slaže ako riječ „potrebno” shvatiš ozbiljno. Promjena je potrebna čim koža mora nešto podnositi – ne svaki put kad je u peleni tek nekoliko kapi. Iz toga proizlazi jednostavna pomoć pri odluci:

• Stolica u peleni: promijeni čim to primijetiš, čak i ako je beba upravo opet zaspala. Stolica nadražuje kožu, i to sve više što dulje ostaje.

• Samo mokra, koža je zdrava, ništa nije procurilo: pusti da spava. Dobro pristajuća jednokratna pelena zadržava urin u upijajućoj jezgri, a koža ostaje uglavnom suha. Pelena se mijenja pri sljedećem buđenju ili sljedećem obroku.

• Mokra, a guza je već crvena: promijeni pri svakom buđenju i prije spavanja nanesi zaštitnu kremu. Dok je koža nadražena, svaka dodatna noćna promjena se isplati.

• Platnene pelene: dulje zadržavaju vlagu uz kožu nego jednokratne. Zato presvuci pri svakom noćnom obroku ili noću stavi dodatni jako upijajući uložak.

• Pelena je procurila, bodi ili vreća za spavanje su mokri: uvijek promijeni, zajedno s odjećom. Mokre stvari hlade i nadražuju kožu.

• Beba se probudila i djeluje nezadovoljno, iako je sita: vrijedi kratko pogledati pelenu. Nekim bebama puna pelena smeta, druge u njoj mirno nastave spavati.

U prvim tjednima života to se pitanje ionako rjeđe postavlja. Dok beba još nije ponovno dosegla porođajnu težinu, noću između dva obroka ne bi trebalo proći više od otprilike četiri sata. Tada si ionako redovito budna i presvlačenje povezuješ s obrokom. Ako tvoja beba dobro napreduje, noću može spavati dulje, pa samo mokra pelena nije razlog da je budiš. Koliko ti razmaci postaju dugi, jako se razlikuje: u prvim tjednima normalni su kratki komadi od nekoliko sati, a poslije se kod većine beba postupno produljuju – vlastitim tempom.

A kako u mraku znaš što se događa? Često to otkrije nos. Mnoge jednokratne pelene imaju i indikator vlažnosti, trakicu koja promijeni boju čim je pelena mokra – no ona ti pokazuje samo da je mokra, ne i koliko. Dovoljan je kratak pogled uz slabo svjetlo. Često pelenu pritom uopće ne moraš otvarati: jednim prstom malo odmakni rub oko noge na bedru i zaviri. Ne moraš budna ležati i osluškivati: dovoljno je da provjeriš kad si ionako budna.

Većina noćnih promjena pelena vezana je uz obrok. Ostaje pitanje redoslijeda. Zdravstvene vlasti savjetuju da pelenu radije promijeniš nakon obroka, jer se baš male bebe često pokakaju tijekom hranjenja – osim ako je već prije toga jako puna. Inače često presvlačiš dvaput.

Nakon hranjenja tvoja je beba, međutim, obično već pospana, pa je promjena pelene može ponovno razbuditi. Zato vrijedi isprobati nekoliko varijanti:

• Presvlačenje u pauzi: ako dojiš na obje dojke, promijeni pelenu kad beba sama pusti prvu dojku – nemoj prekidati usred podoja. Kod bočice odgovara stanka za podrigivanje. Stolica koju je hranjenje potaknulo često je već tu, a druga polovica obroka bebu poslije ponovno uspava. Kod vrlo pospanih novorođenčadi to ima dodatnu prednost: promjena pelene provjeren je, nježan način da bebu dovoljno razbudiš za drugu dojku.

• Presvlačenje poslije: to odgovara ako je tvoja beba nakon hranjenja ionako još neko vrijeme budna ili ako stolica najčešće dolazi tek pred kraj. Pričekaj da završi, pa onda mirno presvuci.

• Presvlačenje prije: to najviše odgovara bebama koje rijetko imaju stolicu tijekom hranjenja, a često i starijim bebama. Nakon obroka tada mogu odmah nastaviti spavati.

Nakon nekoliko noći obično već znaš koji je tip tvoja beba. Ako se obrazac promijeni, samo se prilagodi. Ovdje nema točnog i netočnog, samo ono što funkcionira kod vas.

Ako ste vas dvoje, podjela posla itekako pomaže: onaj tko ne doji preuzima presvlačenje – prije, u pauzi ili poslije. Osoba koja doji za to vrijeme može ostati ležati ili popiti vode, a osobito u prvim tjednima, kad se noću puno toga događa, svaka ušteđena minuta budnosti čini razliku.

Noćna promjena pelene ne mora se pretvoriti u početak dana. Cilj je: čisto, suho, natrag u krevet – uz što manje podražaja. Ovako to uspijeva:

1. 1

   Mjesto za presvlačenje pripremi već navečer. Sve što ti noću treba neka bude nadohvat ruke (popis slijedi odmah). Tko usred noći tek otvara ladice ili traži kremu, na kraju je budniji od bebe.

2. 2

   Odaberi najsigurnije mjesto. Na previjalici jedna ruka uvijek ostaje na bebi, jer padovi s previjalice spadaju među česte nezgode u prvoj godini života. Ako si noću jako umorna, podloga za presvlačenje na podu najsigurniji je izbor: odande beba ne može pasti. Ako ti nešto nedostaje, uzmi bebu sa sobom ili je nakratko spusti na pod – nikad ne ostaje sama na previjalici, ni na nekoliko sekundi.

3. 3

   Kratko pričekaj ako se još napinje. Ako čuješ da se beba još napinje, daj joj minutu do dvije. Inače ćeš je odmah ponovno presvlačiti.

4. 4

   Svjetlo neka bude što slabije. Bez stropnog svjetla, radije malo noćno svjetlo, tek toliko jako da sigurno vidiš što radiš. Zaslon mobitela tijekom presvlačenja ostaje ugašen.

5. 5

   Ostani tiha. Govori malo i, ako baš treba, šapći. Bez igre, škakljanja i dugog obasjavanja – noću je presvlačenje rutina, a ne zabava.

6. 6

   Drži bebu na toplom. Na vreći za spavanje otvori samo donji dio – mnogi modeli imaju patentni zatvarač koji se otvara odozdo – tako gornji dio tijela ostaje pokriven. Kratko ugrij ruke i uzmi mlaku vodu ili maramice koje si malo ugrijala u ruci. Hladna krpica na guzi često razbudi pouzdanije od bilo kakvog svjetla.

7. 7

   Očisti. Kod stolice najprije čistim prednjim dijelom stare pelene skini ono najgore, a zatim očisti vodom i mekom krpicom. Kod djevojčica uvijek briši od naprijed prema natrag, a kod dječaka ne povlači kožicu prepucija. Misli i na kožne nabore u preponama i oko guze. Nakon toga nakratko obriši ruke čistom krpicom prije nego što diraš čistu pelenu, bodi i vreću za spavanje.

8. 8

   Tapkaj da se osuši, nemoj trljati. Vlaga koja ostane zarobljena ispod čiste pelene nadražuje kožu. Zato posebno nabore nježno, ali temeljito posuši tapkanjem.

9. 9

   Po potrebi namaži kremu. Kod osjetljive kože dovoljan je tanak sloj zaštitne kreme, a kod nadražene guze ide deblji sloj cinkove paste.

10. 10

    Dobro stavi čistu pelenu. Treba sigurno stajati i dobro brtviti, a da ne steže. Rubove oko nogu izvuci prema van. Dok je batrljak pupkovine još prisutan, pelena završava ispod pupka kako bi ostao suh.

11. 11

    Natrag u krevet. Zatvori vreću za spavanje, stavi bebu na leđa u njezin vlastiti krevetić. Ako se pritom razbudi, daj joj trenutak da se smiri u krevetu; mirna ruka na trbuhu ili ostatak obroka često pomažu da ponovno utone u san.

12. 12

    Operi ruke. Nakon pelene sa stolicom temeljito sapunom, i usred noći – ali tek kad je beba sigurno u svom krevetiću, nikad dok još čeka na previjalici.

A ovo pripada u tvoju noćnu postaju:

• pelene odgovarajuće veličine, jednu već otvorenu i pripremljenu

• mekane krpice ili pamučne maramice i termosica s toplom vodom – to je najnježnije za kožu. Navečer ulij samo mlaku vodu, ne vruću: dobra termosica satima drži temperaturu pa bi u tri ujutro još mogla biti prevruća. Noću najprije ulij malo vode u malu zdjelicu i provjeri je s unutarnje strane zapešća, nikad izravno iz termosice na bebu. Termosica stoji izvan dohvata i svake se večeri puni svježom vodom.

• ako noću radije koristiš vlažne maramice: one bez mirisa i alkohola

• zaštitna krema za pelensko područje, primjerice s cinkovim oksidom

• čisti bodi i rezervna vreća za spavanje

• rezervna plahta s gumicom

• vrećica ili kanta s poklopcem za punu pelenu – plastične vrećice, tubice kreme i kabel noćnog svjetla uvijek izvan dohvata tvoje bebe i nikad u krevetiću ni pričvršćeni uz njega

• malo noćno svjetlo

Svaka obitelj to poznaje: pelenu koja više ne drži. Tekuća stolica dojene bebe nalazi iznenađujuće putove, najradije uz leđa prema gore. Noću je to posebno naporno, ali uz malo pripreme nije drama.

• Krevet složi dvostruko. Plahta s gumicom, preko nje vodootporna zaštita za madrac, preko toga još jedna plahta s gumicom. Ako nešto procuri, skineš samo gornji sloj i odmah imaš suh krevet. Važno: svi slojevi moraju čvrsto pristajati, ništa ne smije biti labavo ni naborano.

• Bodi svuci prema dolje. Mnogi bodiji imaju preklopljeni dio na ramenima. On se može jako raširiti pa bodi možeš skinuti preko ramena prema dolje, umjesto preko glave. Tako ono što je završilo u bodiju ostaje daleko od kose i lica.

• Drži rezervnu vreću za spavanje nadohvat ruke. Dvije vreće za spavanje u izmjeni u prvim su mjesecima zlata vrijedne, jer je jedna gotovo sigurno baš na pranju.

• Kod puno stolice radije isperi. Pod mlazom mlake vode često ide brže i nježnije nego s hrpom maramica. Temperaturu prije provjeri na zapešću i drži ruku pod mlazom, jer neke slavine dodatno zagriju vodu. Drugom rukom pritom sigurno pridržavaj bebu. Nakon toga dobro posuši i toplo je utopli.

Ako pelena stalno procuruje, rijetko je riječ samo o pehu. Najprije provjeri kako stoji: pelena treba svuda dobro prijanjati, rubovi oko nogu trebaju biti izvučeni prema van, a kod dječaka penis treba biti okrenut prema dolje, inače sadržaj izlazi gore. Ako je tvoja beba pri gornjoj granici težine navedene na pakiranju, sljedeća veličina često može više – sve dok i dalje dobro brtvi oko nogu i trbuha. Posebne noćne pelene mogu pomoći ako se noću skupi puno mokraće. Kod platnenih pelena istu svrhu ima dodatni jako upijajući uložak.

Budući da pelena noću često ostaje dulje nego danju, vrijedi dobro pogledati kožu. Nadražena guza, stručnim nazivom pelenski dermatitis, vrlo je česta: oko polovice sve djece tijekom razdoblja nošenja pelena susretne se s time barem jednom, najčešće u dobi od 9 do 12 mjeseci.

Uzroci su gotovo uvijek isti: vlaga i toplina ispod pelene omekšavaju kožu, pelena trlja, a urin i stolica oštećuju zaštitni sloj kože. Proljev povećava rizik, kao i sapun i parfimirani proizvodi za njegu. Poseban slučaj je pelenski soor, upala uzrokovana gljivicama kvasnicama. Rado se nastani na koži koja je ionako nadražena, a ponekad se pojavi nakon terapije antibioticima.

Prevencija – kako koža ostaje otporna

• Mijenjaj često, a nakon stolice što prije. Kao grubi ritam danju vrijedi: kod novorođenčadi otprilike svaka dva do tri sata, a kod starijih beba otprilike svaka tri do četiri sata.

• Guzi čisti mlakom vodom i mekom krpicom, bez sapuna.

• Nakon toga kožu tapkanjem posuši, osobito u naborima, prije nego što staviš čistu pelenu.

• Pusti bebu danju više puta da bude bez pelene, primjerice na ručniku na podu. Svjež zrak jedna je od najboljih pomoći koži u pelenskom području.

• Koristi dobro upijajuću jednokratnu pelenu odgovarajuće veličine – ili platnene pelene mijenjaj odgovarajuće češće.

• Ako je tvoja beba sklona crvenilu, prije spavanja nanesi tanak sloj zaštitne kreme, primjerice s cinkovim oksidom ili vazelinom. Kod zdrave kože to nije nužno.

• Dječji puder ti ne treba. Na previjalici mu uopće nije mjesto, jer bi ga beba mogla udahnuti.

Prepoznavanje – kako vidiš o čemu je riječ: Obični pelenski dermatitis vidi se kao rašireno crvenilo ondje gdje pelena naliježe: na guzi, genitalijama, donjem dijelu trbuha i bedrima. Duboki kožni nabori pritom uglavnom ostaju pošteđeni. Kod pelenskog soora vrijedi obrnuto: crvenilo je jarko crveno, često sjajno, ima oštar rub i širi se sve do nabora. Oko njega često sjede sitne točkice ili pustule, poput mrvica oko crvenog otoka.

Liječenje – kako koža ponovno zacjeljuje

• Sada mijenjaj češće nego inače, nakon stolice odmah, a noću pri svakom buđenju.

• Čisti samo vodom. Ako je koža vrlo osjetljiva, guzu radije isperi pod mlazom mlake vode umjesto brisanja pa je nježno tapkanjem posuši.

• Nanesi debeli sloj cinkove paste, toliko debeo da se koža ispod više ne nazire. Pri sljedećem presvlačenju ne moraš je potpuno strugati: ukloni samo ono što je zaprljano i nanesi novu. Stalno trljanje samo bi dodatno opteretilo nadraženu kožu.

• Daj guzi tijekom dana što više vremena bez pelene.

• Krema s kortikosteroidom samo nakon dogovora s liječnikom: ispod pelene jače prodire u kožu, a jaki pripravci ne pripadaju na bebinu guzu. Krema protiv gljivica pomaže samo kod pelenskog soora.

Uz ovakvu njegu blago crvenilo najčešće se smiri nakon dva do tri dana. Ako u tom vremenu ne bude bolje ili bude gore, ako vidiš mjehuriće, vlažna ili krastava mjesta ili gnoj, ili se pojavi vrućica, neka guzu pregleda pedijatar. To vrijedi i ako sumnjaš na pelenski soor: tada koži treba krema protiv gljivica koju će ti ordinacija propisati ili preporučiti. A ako se guza poboljšava, ali ni nakon jednog do dva tjedna liječenja nije zacijelila, također idi na pregled. Tada možda postoji dodatna infekcija.

Najčešće je noćna pelena sa stolicom jednostavno samo to. Ipak, nekoliko znakova dobro je znati. O bojama i promjenama detaljnije pišemo u našem članku o mekoniju i stolici kod bebe – a ovdje ukratko ono najvažnije:

• Proljev: Budući da je stolica kod beba ionako mekana, proljev prepoznaješ po promjeni. Stolice odjednom dolaze osjetno češće i vodenastije su nego inače; ako tako potraje tri ili više stolica, beba ima proljev. Bebe pritom brzo gube tekućinu. Zato nazovi pedijatrijsku ambulantu i prati mokre pelene: ako ih je osjetno manje ili je urin tamnožut, to je znak upozorenja. Ako je tvoja beba mlađa od mjesec dana i imala je u 24 sata tri ili više takvih stolica, treba odmah liječničku pomoć.

• Krv ili sluz: tragove krvi u stolici treba liječnički razjasniti, a veće količine krvi ili sluzi odmah. Crvenkasta stolica nakon cikle, s druge strane, bezazlena je.

• Vrlo svijetla stolica: ako je bjelkasta, siva, boje gline ili vrlo blijeda, pogledaj je još jednom na dnevnom svjetlu. Ako je i tada tako blijeda, neka se beba pregleda unutar 24 sata.

• Crna stolica nakon prvih dana života: može sadržavati probavljenu krv i treba liječničku procjenu još isti dan – osim ako beba dobiva kapi željeza.

• Tvrda stolica: kuglice ili tvrda, mrvičasta stolica više govore za zatvor. O tome razgovaraj u pedijatrijskoj ambulanti prije nego što nešto mijenjaš – dakle prije nego što promijeniš adaptirano mlijeko, uvedeš dodatno hranjenje ili, ako dojiš, promijeniš vlastitu prehranu.

Neovisno o stolici vrijedi: ako tvoja beba više od osam sati nije imala mokru pelenu ili je mlađa od tri mjeseca i temperatura mjerena u guzi iznosi 38,0 °C ili više, treba odmah liječničku pomoć.